Božićni blagdani povezuju obitelji, prijatelje i ljude diljem svijeta. Ipak, način proslave u nekim se kulturama uvelike razlikuje. Razlike postoje između kontinenata, ali i pojedinih država ili kultura. Otkrijte kako se Božić slavi u drugim krajevima svijeta.
Podrijetlo Božića
Božić je kršćanski blagdan kojim se obilježava rođenje Isusa Krista. Povijesno se nadovezuje na poganske svetkovine kojima se slavio zimski solsticij. Zato se božićni blagdani slave uglavnom u dijelovima svijeta s kršćanskom tradicijom. U Aziji ili Africi božićna su slavlja vrlo rijetka i uglavnom se odvijaju unutar malih zajednica. Druge religije imaju svoje važne blagdane utemeljene na vlastitoj vjeri.
Božić u Europi
Proslava Božića u europskim zemljama uvelike je slična onoj na koju smo navikli. Obiteljska atmosfera, darivanje ili božićne dekoracije tipični su za veći dio Europe. Ipak, svaka zemlja prilagođava ove blagdane vlastitim kulturnim običajima.
Likovi koji donose darove razlikuju se ovisno o poganskim i religijskim tradicijama. U nekim krajevima darove donosi Mali Isus, dok u protestantskim područjima to čine Otac Božić ili Djed Božićnjak. Razlikuje se ne samo izgled toga lika, nego i njegova dob – od malog djeteta pa sve do starog djeda.
Pravoslavna Europa
U pravoslavnom dijelu Europe, primjerice u Rusiji, Bugarskoj ili Srbiji, božićni se blagdani slave prema julijanskom kalendaru, pa glavni dio proslave pada na 7. siječnja. Darove najčešće donosi djedica poznat kao Djed Mraz ili Djed Božićnjak.
Skandinavija
U skandinavskim zemljama darove najčešće donosi božićni patuljak ili gnom. Blagdani se ovdje slave u duhu starih tradicija povezanih sa zimskim solsticijem. Tradicionalno ukrašavanje uključuje božićna drvca, motive sobova, pahuljica i patuljaka. Nedostatak dnevnog svjetla sjevernjaci nadoknađuju mnoštvom lampiona, svijećnjaka i svijeća.
Velika Britanija
U Britaniji i Irskoj darove donosi Father Christmas, odnosno Otac Božić. On ostavlja darove u noći s 24. na 25. prosinca u čarapama obješenim iznad kamina. Darovi se otvaraju 25. prosinca ujutro, nakon čega slijedi priprema svečanog ručka. Na jelovniku je tradicionalno pečena purica s nadjevom od kestena, povrćem i umakom. Na blagdanskom stolu nezaobilazan je i tradicionalni božićni puding, bogat suhim voćem. Tijekom prosinca djeca pišu pisma Ocu Božiću i bacaju ih u kamin.
Iberski poluotok
U zemljama Iberskog poluotoka, odnosno u Španjolskoj i Portugalu, darove također donosi djedica nalik Djedu Božićnjaku. On posjećuje i domove u Francuskoj i Italiji. Španjolci slave Božić 24. prosinca, ali se tradicionalno daruju na blagdan Sveta tri kralja. U Francuskoj Père Noël donosi darove tek 25. prosinca ujutro, dok se u Italiji darovi otvaraju 24. prosinca nakon večere. U nekim talijanskim obiteljima još je važniji blagdan Sveta tri kralja (6. siječnja), kada darove donosi dobra vještica Befana.
Božić u Americi
U većem dijelu Sjeverne Amerike darove donosi Djed Božićnjak (Santa Claus). U Južnoj i Srednjoj Americi običaji su znatno raznolikiji. U Brazilu se slavi tropski Božić na plažama u karnevalskom duhu, dok se u Meksiku organiziraju posebne procesije i proslave pod nazivom Posadas. Djeca se odijevaju u kostime svetaca, a svi zajedno pjevaju i vesele se.
Tko donosi darove?
U velikom dijelu Amerike darove donosi Djed Božićnjak u svom prepoznatljivom crvenom odijelu. Putuje saonicama koje vuku sobovi, a darove ostavlja u noći s 24. na 25. prosinca, najčešće u čarapama obješenim iznad kamina ili ispod božićnog drvca.
Božićna večera
Za večeru se tradicionalno poslužuje pečena purica s nadjevom i umakom od brusnica. Na blagdanskom stolu naći ćete sitne božićne kolačiće, ali i klasične pite od jabuka ili bundeve, paprenjake te slatke štapiće s okusom paprene metvice. U Meksiku se tradicionalno poslužuje riba, najčešće bakalar, te topli napitak ponche. To je poseban topli kompot od jabuka, šljiva, lokalnog voća, cimeta i smeđeg šećera od trske koji djeca jednostavno obožavaju.
Običaji i tradicija
Božićno drvce neizostavan je dio svakog doma. Najpopularnija su raskošna drvca koja sežu sve do stropa, bogato ukrašena tradicionalnim božićnim bojama – crvenom, zlatnom i zelenom. Amerikanci obožavaju raskošno osvijetljene kuće i okućnice, pa cijeli prosinac posvećuju postavljanju vanjskih dekoracija i lampica.
Božić u Australiji
Božićni blagdani u Australiji padaju usred ljeta. Roštiljanje, piknici na plaži i kupanje u oceanu uobičajene su božićne aktivnosti. U to vrijeme na plažama možete sresti ljude prerušene u Djeda Božićnjaka koji surfaju. Budući da je većina stanovništva kršćanske vjeroispovijesti, sami blagdani uvelike nalikuju onima u Velikoj Britaniji.
Tko donosi darove?
Darove pod božićno drvce u Australiji donosi Otac Božić (Father Christmas), baš kao i u Velikoj Britaniji. Pokloni se otvaraju 25. prosinca ujutro. Božićna su drvca obično umjetna ili posađena u teglama. Naravno, i ovdje je prisutan utjecaj američke pop-kulture, pa je Djed Božićnjak (Santa Claus) posvuda prepoznatljiv lik.
Božićni ručak
Tipična jela uključuju ribu, kozice i druge morske plodove, svježe salate, voćne pite, sladoled i tradicionalni puding. Australski božićni puding zapravo je bogat biskvit sa sušenim i kandiranim voćem. Klasična pečena purica danas se priprema rjeđe; umjesto toga, Australci radije organiziraju roštilj na otvorenom (BBQ) i uživaju u hrani pod vedrim nebom.
Običaji i tradicija
Za mnoge Australce Božić ima prvenstveno vjersko značenje, pa blagdani često počinju odlaskom na polnoćku. Općenito, tradicija je vrlo slična europskoj – obitelji pjevaju božićne pjesme, pale svijeće i ukrašavaju kuće lampicama. Ipak, najprepoznatljiviji običaj ostaje opušteno roštiljanje s obitelji i prijateljima na plaži ili u dvorištu.
Božić u Aziji
U većem dijelu Azije Božić se ne slavi kao kršćanski blagdan, primjerice u Kini ili Japanu. Za te su zemlje daleko važnije proslave Nove godine. Božić se slavi uglavnom pod utjecajem zapadne kulture, pa običaji podsjećaju na one američke. Darove najčešće dobivaju samo djeca, a obitelji se okupljaju oko umjetnog božićnog drvca. Za večeru se ne pripremaju posebna tradicionalna jela, a drvce se brzo raskićuje kako bi se sve pripremilo za najveći događaj – proslavu Nove godine.
Božić u Africi
Proslava Božića u Africi poprima različite oblike, ovisno o regiji i lokalnim tradicijama. Neki dijelovi, posebice sjeverna Afrika, uopće ne slave ovaj blagdan. S druge strane, u Etiopiji, gdje je pravoslavlje duboko ukorijenjeno, Božić se slavi prema julijanskom kalendaru, baš kao i u istočnoeuropskim pravoslavnim zemljama. U Keniji se za Božić okuplja šira obitelj uz bogat blagdanski stol, a djeca pjevaju božićne pjesme, iako je darivanje rijetkost. Slično je i u Bocvani. Na jugu Afrike Božić pada usred ljeta, pa se slavi na otvorenom uz nezaobilazni roštilj i piknike u prirodi.


